LAKA PRAKTIČNA VEŽBA

  Pretpostavite da za nedelju dana imate javni nastup. Sviraćete delo koje ste dobro naučili, ali vam se već sada javlja neka doza nesigurnosti.

Da biste se unapred psihički pripremili na buduću situaciju (na ono što se može desiti, ili ono što će se desiti), jer čovek se obično plaši nepoznatog, možda će vam pomoći sledeća vežba koja traje svega 4–5 minuta.  

Uveče kad legnete i opustite se, živo i plastično zamislite vaš nastup.

Vidite sebe pre početka potpuno smirenog i vedrog i sa jedinim motivom da sebe i svoju muziku poklonite divnoj publici. Doživljavate da je program počeo, čujete aplauz, vas prozivaju, izlazite nasmejani i prepuni samopouzdanja. Vidite kako činite smireno sve one predradnje koje slede pre početka nastupa (opisane u ovoj svesci-školi) i počeli ste da svirate. Osećate se ugodno. Vidite kako sve teče po planu i kako publika uživa u vašoj interpretaciji.

  Vidite sebe i da ste pogrešili, ali bez obzira na to, vi mirno i bez panike nastavljate. Vidite da, na primer, neko priča u sali, ili da vam se neko smeje; čujete da je neko ljutito viknuo na vas u momentu muziciranja, ali vi opet preko svega mirno prelazite i najnormalnije nastavljate sa dobrim sviranjem.

Možete pretpostaviti neku vašu zamišljenu situaciju u kojoj se možete naći, bitno je da živo dočarate srećan ishod.

Šta vi u stvari na ovaj način radite? Vi se pripremate za budući događaj, tj. kako ćete iz njega uspešno ”izaći”.

Ovo možete praktikovati i ujutro kad ustanete. Znači, 2–3 puta dnevno, sve dok ne dođe dan nastupa, kada će vam biti jasna celokupna situacija. Mnogi o nastupu razmišljaju tek onog dana kada treba da sviraju. Tada je već kasno, jer nisu proživeli budući nastup.

Iz moje škole
Učim klarinet III


NEGOVANJE ISPRAVNOG STAVA PREMA SEBI I PREMA TREMI

Niko ne voli i ne podnosi da vidi sebe u lošem stanju i lošem svetlu (da se obrukao, da mu nešto ne ide od ruke, da greši, da je nesiguran itd.). Ovo su neprijatna stanja duše. Svako voli da se dobro oseća.


Imajte na umu da su greške normalna stvar. Đačko je vreme za greške i da se ”ne zna sve”, jer inače vi ne biste bili učenici već zreli umetnici (mada ćete često čuti da i oni greše).

Nema uspešnog čoveka koji nije doživeo poraz, samo ima onih koji ne mogu da ga podnesu. Uspešan muzičar vrlo elastično prihvata život i sebe u njemu.

Uspeh je zbir poraza i uspeha.

Iz moje škole
Učim klarinet III


RASPORED MUZIČARA U ORKESTRU

  Prikazan je uobičajen (ali ne i obavezan) raspored instrumenata u simfonijskom orkestru: napred, ispred dirigenta, sede gudači, iza njih svirači drvenih duvačkih instrumenata i rogova, a u poslednjem redu svirači limenih instrumenata i udaraljki. Harfa i eventualno klavir obično se nalaze sa strane.

    Mogućni su i donekle drugačiji rasporedi: na primer, druge violine se mogu nalaziti desno od dirigenta, a viole i violončela ispred njega; ili: svi drveni duvački instrumenti u jednom redu, a svi limeni iza njih, itd. Takođe, u operi, gde je orkestar smešten u udubljenju ispred pozornice, raspored će možda biti nešto drugačiji zbog ograničenog prostora.

Raspored muzičara u orkestru

   Na crtežu su nazivi instrumenata označeni italijanskim skraćenicama, koje se primenjuju i u orkestarskim partiturama:

Arp.     = harfa
V. I      = prve violine
V. II     = druge violine
Vle.      = viole
Vc.       = violončela
Cb.       = kontrabasi
————————–
Fl.        = flaute
Fl. picc. = flauta pikola
Ob.       = oboe
C. ingl.    = engleski rog
Cl. b.    = bas-klarinet
Cl.       = klarineti
Fg.       = fagoti
Cfg.      = kontrafagot
—————————
Cor.     = rogovi (horne)
Tr.       = trube
Trbn.    = tromboni
Tb.      = tuba
—————————
Timp.    = timpani
Batt.     = udaraljke (baterija)
—————————
  • Ostali instrumenti:
Pf.       = klavir

———————————————–

* Primetićete da klarinetisti katkad, osim instrumenta na kojem sviraju, imaju ispred sebe na pultu još jedan klarinet. To znači da oni naizmenično sviraju, prema zahtevima kompozicije, na klarinetima in B i in A ili in Es.

Iz moje škole
Učim klarinet IV


VRSTE KLARINETA

  Klarineti se izrađuju u nekoliko veličina, čemu odgovaraju njihovi različiti tonski obimi i donekle različite zvučne boje. Svi ti srodni instrumenti čine porodicu klarineta.

       Danas se koristi pre svega klarinet in B, kao i klarinet in A i bas klarinet.
Zajednički pisani obim za sve vrste klarineta je:

(e    g3, a ponekad i iznad g3)

      Na B klarinetu ovi tonovi zvuče za veliku sekundu niže (d-f3), na A klarinetu za malu tercu niže (cis-e3), na malom Es klarinetu za malu tercu više (g-b3), na bas klarinetu za veliku nonu niže (D-f2, za oktavu niže od B-klarineta).

     Nekada su bili u upotrebi i klarineti in C (zvuči kao što piše) i in D (zvuči za veliku sekundu više), kao i dublja vrsta – tzv. basethorn.

     Danas se umesto basethornaponekad, ali retko, koristi alt-klarinet in F ili Es (zvuči za čistu kvintu ili veliku sekstu niže), a takođe se veoma retko upotrebljava najdublji instrument iz ove porodice – kontrabas klarinet (zvuči za oktavu dublje od bas-klarineta).

Porodica klarineta:

1. klarinet in Es 2. klarinet in B
3. klarinet in A 4. bas klarinet

       B klarinet ima svetao ton, vrlo je pokretljiv i sposoban za sve izražajne nijanse (f, p, legato, stakato, raspevane melodije, virtuozni pasaži). To isto važi za A klarinet, samo što mu je ton nešto mekši i tamniji. Oba se koriste u orkestru i kao solistički instrumenti i u kamernim ansamblima.

     Es klarinet ima oštar, piskav zvuk, te se upotrebljava u simfonijskom orkestru za dobijanje posebnih efekata (humor, karikatura).

       Bas klarinet je po obliku sličan saksofonu: gornji deo cevi sa usnikom povijen je unazad, a levak – naviše. On ima mek, taman, pomalo ”šupalj” ton, čija je specifična boja dragocena u orkestru. Retko se upotrebljava kao solo-instrument ili u kamernim sastavima.

         Alt klarinet je po obliku sličan bas-klarinetu, samo je malo manji.

      Kontrabas klarinet, koji, kao što je rečeno, ima samo izuzetno primenu u modernoj muzici, izrađuje se u raznim oblicima. Njegov ton je još tamniji nego kod bas-klarineta.


Iz moje škole
Učim klarinet IV


VEŽBANJE TRANSPOZICIJE

     Sticanje prakse u transpoziciji treba početi mnogo pre no što klarinetista sedne u orkestar. Dakle, upravo sada. Za vežbanje isplanirajte svakodnevno 10′.

           Započnite sa najlakšim etidama. Ako zamišljate da je etida pisana za klarinet in C - sviraćete (na klarinetu in B) za ceo stepen više. Na primer, umesto da svirate u C-duru, sviraćete  u D-duru; umesto u d-mollu u e-mollu itd.

     Ako zamišljate da je etida pisana za klarinet in A – sviraćete (na klarinetu in B) za pola stepena niže. Na primer, umesto u C-duru u H-duru; umesto u b-mollu sviraćete u a-mollu itd.

             Vremenom ovaj način rada primenjujte na sve složenije notne tekstove.
Iz rečenog se vidi da je za spretno transponovanje neophodno dobro teorijsko poznavanje lestvica i tonaliteta.

             Latinska izreka kaže: Vežbanje je najbolji učitelj.

Iz moje škole
Učim klarinet IV


SATNICA VEŽBANJA (IV GODINA UČENJA KLARINETA)

   U ovoj godini će se takođe malo produžiti vreme vežbanja. Najbolje rezultate ćete postići ako vežbate 2h, ili bar 1h i 30″. Redovno, svakodnevno vežbanje je neophodno da bi se napredovalo.

Predlaže se sledeća satnica:

      * Pauze u radu sami odredite, gde je potrebno.

Naznačenu minutažu možete srazmerno smanjiti, a možete je i podeliti i u dve do tri etape.

Iz moje škole
Učim klarinet IV


TREMA I NJENO MANIFESTOVANJE

   Nema čoveka na zemaljskoj kugli koji nije nekad u sebe posumnjao, koji se u nekoj kritičnoj situaciji nije uspaničio ili uplašio.

      Svi mi različito reagujemo u određenim situacijama i imamo različite jačine straha od istih situacija. Na formiranje našeg reagovanja uticali su različiti životni faktori.

Tremadrhtavica, znojenje ruku, nervoza

   Muzičarima je veoma dobro poznat strah od javnog nastupa. Nečija trema je krajnje parališuća, a nečija – podsticajna.

      Drhtavica, sušenje usana, znojenje ruku, trenutni zaborav, nervoza; unutarnja borba i samoispitivanje: da li znam? Da li ću uspeti? Da li ću se obrukati? Šta ako pogrešim? – samo su neke od mnoštva propratnih pojava treme i redovnih pitanja koja se u ovakvim alarmantnim situacijama nameću.

        Naučna definicija treme glasi: trema je strah od neuspeha.

Iz moje škole
Učim klarinet III


KAKO OSLABITI DEJSTVO TREME?

   Normalno da je osnovni uslov da se pošteno savlada i nauči ceo komad. Veoma je korisno da sami sa sobom vodite vrlo iskren dijalog. Postavljajte sebi pitanja što češće o svemu tome i sami na njih odgovarajte (objašnjavajte). Upitajte se:

       šta je za mene trema? Čega se ja u stvari plašim tog momenta i zašto se plašim?

   Šta je tu tako strašno? Šta mi se sve može desiti ako pogrešim? Ako sve ovo proanalizirate, verovatno ćete uvideti koliko je trema nerealna i koliko je sve to samo produkt naše uobrazilje, a to će vam puno značiti.

      Osnovno što morate shvatiti jeste da se protiv treme ne može i ne treba boriti. Niko ne može sebi narediti da mu trema stane ili da je nema. To su iluzije. Prvo i osnovno je da tremu morate priznati i prihvatiti: da, ja imam tremu, ali to ne znači da ja ne znam da sviram!

   Morate naučiti u paničnoj situaciji da se sebi i nasmejete, to slabi tremu. Sa tremom morate da naučite da živite, da se sa njome ”nosite”. Postavite sebi jedno logično pitanje: ako je svi imaju tremu, nije li ona nešto normalno?

      Ponekada probajte sebi da dopustite da vam se zastrašujuća pretpostavka i dogodi. Šta mislite šta će se zbiti u većini slučajeva? Obično neće ništa, jer su to najčešće bili plodovi vaše uobrazilje i vaših strahova.

Iz moje škole
Učim klarinet III


ANALIZA JAVNOG NASTUPA

  Ovo je veoma važan momenat u razvoju muzičara.

    Posle svakog nastupa treba sa nastavnikom klarineta izvršiti sveukupnu analizu. Tada treba o svemu popričati: o samom izlasku na podijum, o proteklom sviranju, o tempima, tonu, interpretaciji, ponašanju na podijumu, klanjanju, izgledu, do samog odlaska sa podijuma.

Nastavnik i učenik analiziraju protekli javni nastup


     Veoma je dobro čuti i mišljenja drugih slušalaca i gledalaca. Sve kritike nikada ne uzimajte kao argument za razočarenje, nego kao putokaz ka čemu treba više pažnje ubuduće usmeriti.

         Shvatite istinitost izreke: Čovek se uči na greškama.

Iz moje škole
Učim klarinet III


PONAŠANJE NA PODIJUMU

  Na svakom nastupu se treba primerno ponašati. Vi ste na podijumu i muzičari i glumci koje ne može da ne bude briga za publiku. Vi njima svirate, oni vas slušaju i gledaju i analiziraju. Oni zaključuju i kako svirate i kako izgledate i kakve im poruke šaljete. Vi ste na podijumu da biste im nešto rekli. Publici se govori i pokretom i stavom i pogledom. Svaku vašu grimasu publika vidi i tumači. Svaku vašu muzičku poruku publika prima.

   Kada vas najave, odmerenim i sigurnim koracima krenite na podijum, ma kako se u duši osećali. Zapamtite, publika ceni odvažne i hrabre izvođače.

   Poklonite se uz blagi smešak. Klanjanje je znak zahvalnosti publici. Kad se aplauz utiša, mirno pređite na štimovanje klarineta. Kada i to učinite, malo se smirite, opustite se i usmerite pažnju na početak dela koje treba da odsvirate. Na tren se podsetite važnih napomena i tempa. Kad sve ovo učinite, okrenite se korepetitoru i diskretno klimnite glavom da ste spremni za početak sviranja i počnite.

Zapamtite: dok svirate, nikad ne okrećite leđa publici!

Javni nastup se odvija u 6 etapa: 1. Izlazak na binu 2. Klanjanje 3. Štimovanje 4. Izvođenje dela 5. Ponovno klanjanje 6. Odlazak sa bine.


     Dok svirate, sasvim se udubite u delo. Podarite publici svoju najbolju muziku. Osetite da svaki vaš odsvirani ton i fraza prožimaju celu salu. Neka vaša muzika ispuni svaki kutak sale. Publika će to sigurno osetiti i znaće da ceni. Nagradiće vas.

    Nipošto ne žurite da što pre dođete do kraja i ”pobegnete” sa podijuma. Publika to nesvesno protumači: ”Ovaj je kukavica. Ne sviđa nam se.”

      Ako vam se desi da ”kiksnete” ili pogrešite, nipošto ne smete stati, već mirno i bez ikakvih grimasa nastavite svirati kompoziciju. Jednostavno ”pređite” preko greške kao da se ništa nije desilo i mirno nastavite svirati. U protivnom, kao da publici kažete: ”Vidite kako grešim.”

     Često učenici, od velike treme, nisu ni svesni koliko glasno lupaju nogom i da se glasnije čuju njihovi otkucaji od tona klarineta.

      Kada ste na podijumu, ne zverajte po sali da biste, na primer, videli svoga brata, majku i sl. Ako imate pauzu, a klavir svira, slušajte njegovu interpretaciju, jer ona čini celinu sa onim što vi svirate. Za to vreme klavir pratite i sluhom i duhom, jer u protivnom publici kao da ste rekli: ”Ovo ne slušajte, ovo nije važno, samo je moje muziciranje važno.”

      Upamtite: nema nevažnih nastupa i što više nastupate, razvijaćete samopouzdanje.

Iz moje škole
Učim klarinet III