Da biste se unapred psihički pripremili na buduću situaciju (na ono što se može desiti, ili ono što će se desiti), jer čovek se obično plaši nepoznatog, možda će vam pomoći sledeća vežba koja traje svega 4–5 minuta. Uveče kad legnete i opustite se, živo i plastično zamislite vaš nastup. Vidite sebe pre početka potpuno smirenog i vedrog i sa jedinim motivom da sebe i svoju muziku poklonite divnoj publici. Doživljavate da je program počeo, čujete aplauz, vas prozivaju, izlazite nasmejani i prepuni samopouzdanja. Vidite kako činite smireno sve one predradnje koje slede pre početka nastupa (opisane u ovoj svesci-školi) i počeli ste da svirate. Osećate se ugodno. Vidite kako sve teče po planu i kako publika uživa u vašoj interpretaciji. Možete pretpostaviti neku vašu zamišljenu situaciju u kojoj se možete naći, bitno je da živo dočarate srećan ishod. Šta vi u stvari na ovaj način radite? Vi se pripremate za budući događaj, tj. kako ćete iz njega uspešno ”izaći”. Ovo možete praktikovati i ujutro kad ustanete. Znači, 2–3 puta dnevno, sve dok ne dođe dan nastupa, kada će vam biti jasna celokupna situacija. Mnogi o nastupu razmišljaju tek onog dana kada treba da sviraju. Tada je već kasno, jer nisu proživeli budući nastup. Iz moje škole |

Arhive kategorija: KAKO POČETI
NEGOVANJE ISPRAVNOG STAVA PREMA SEBI I PREMA TREMI
Nema uspešnog čoveka koji nije doživeo poraz, samo ima onih koji ne mogu da ga podnesu. Uspešan muzičar vrlo elastično prihvata život i sebe u njemu. Uspeh je zbir poraza i uspeha. Iz moje škole |
MUZICIRANJE
Ako se uporedi sa likovnom umetnošću: tačno odsvirani notni tekst je crtež (skica), a muziciranje je umetnička slika sa svim njenim efektima — osećanjem prostora, doživljajem boje, svetlosti i senke. Uslovi za lepo muziciranje su pre svega talenat i muzikalnost, kao i smisao za lepo i meru, ali i muzičko obrazovanje i posedovanje analitičkog duha. Treba znati i osetiti šta staviti u prvi plan, a šta u drugi ili treći; koje su muzičke celine — fraze, šta treba podvući, gde naglasiti. To sve treba unapred sebi ”ispričati”, ali tek pošto se savlada ceo komad onako kako je napisan notama. Zapitajte se: kako želim da odsviram ovo delo — odavde ću početi široko-raspevano, pa ću naglasiti ovaj ton; počeću u ovakvoj dinamici, a ovde ću načiniti krešendo ili diminuendo, i sl. Učinite to nekoliko puta, tokom nekoliko dana pred nastup, sve dok niste sigurni da baš tako želite i da tako treba da svirate-muzicirate, da je ta ideja postala vaša svojina. Iz moje škole |
KLARINET U ORKESTRU I KAMERNOJ MUZICI
Od vremena rane klasike (manhajmska škola) klarinet je sve više zastupljen u simfonijskom orkestru.
Kod klasičara je uobičajen ”dvojni sastav” duvačkih instrumenata (po 2 flaute, oboe, klarineta, fagota, roga i trube). U partiturama su ponekad navedeni klarineti in B, a ponekad in A, u zavisnosti od toga da li je kompozicija u tonalitetu sa snizilicama ili povisilicama. (Danas se po potrebi svira u transpoziciji.) Romantičari povećavaju orkestar do ”trojnog” ili ”četvornog sastava”, pa se tako uz dva klarineta in B (ili in A) uključuju bas-klarinet i eventualno Es-klarinet. Naročito su prvom klarinetisti u orkestru vrlo često poverene izražajne, tehnički teže i odgovorne solo-partije. U duvačkom (vojnom) orkestru klarineti su zastupljeni u većem broju i u raznim veličinama, pošto oni ovde obično vode glavnu melodiju (kao violine u simfonijskom orkestru). ![]() Klarineti u vojnom duvačkom orkestru. Od kamernih ansambala u kojima klarinet učestvuje najvažniji je duvački kvintet (flauta, oboa, klarinet, rog, fagot), zatim duvački trio (oboa, klarinet, fagot). Postoje i drugačiji sastavi: na primer, Mocart, Brams i Reger su napisali po jedan kvintet za klarinet i gudački kvartet, a Brams i trio za klarinet, violončelo i klavir; Betoven ima septet za klarinet, rog, fagot i gudački kvartet, a Šubert – oktet za ta ista tri duvačka instrumenta i gudački kvintet. Francuski kompozitor Floran Šmit ima čak sekstet za klarinete (jedan in Es, dva in B, alt in Es, bas i kontrabas klarinet). Naravno, klarinet se koristi i za solističke nastupe sa orkestrom u koncertima i drugim sličnim delima, kao i uz pratnju klavira (sonate, razni komadi). Iz moje škole |
ČEMU SLUŽI I KAKO SE STIČE POZNAVANJE STILOVA
Svaki klarinetista koji želi da se profesionalno bavi muzikom mora poznavati karakteristike muzičkih stilova različitih epoha. Takođe mora znati koji kompozitori su stvarali u datom vremenu i njihove stilove pisanja. Sigurno je nedopustivo svirati Mocarta kao što se svira Veber, ili na primer Debisija kao Štamica. Zato je neophodno da već sada što više čitate i učite istoriju muzike, teoriju muzike, harmoniju. A naročito: slušajte dobra izvođenja dela iz različitih epoha — na koncertima, na radiju ili TV, sa ploča, CD-ova ili kaseta. Slušajte, ali i razmišljajte i analizirajte. Samo na taj način vaša interpretacija može biti stilski ispravna, tj. u duhu vremena kada je kompozicija nastala i njenog autora. Iz moje škole |