POSTANAK I RAZVOJ KLARINETA

Po svom poreklu, klarinet je najmlađi drveni duvački instrument. Još u antičko doba i u srednjem veku postojali su različiti tipovi duvačkih instrumenata. Najbliži preteča je srednjovekovni drveni duvački instrument koji se u Nemačkoj zvao šalmaj (Scalmei), a u Francuskoj šalimó (chalumeau). Oba naziva potiču od latinske reči kalamus (calamus), što znači trska.

Prvi klarinet je načinio nemački graditelj flauta Johan Kristof Dener (Johann Christoph Denner) iz Nirnberga, između 1690. i 1700. godine. On je preradio jednu vrstu šalmaja, povećavajući mu zvučni obim dodavanjem broja rupica i dve dirke.

Klarinet je dobio ime po visokim baroknim trubama svetlog zvuka zvanim klarinama (clarino), čiju je ulogu u orkestru kasnije i preuzeo.

Dalje usavršavanje klarineta je vezano za brojna imena graditelja i sviranja na njemu, koji su mu tokom vremena dodavali pojedine dirke. Sigurno najrevolucionarniji napredak klarineta predstavlja primena Bemovog (Böhm) mehanizma, oko 1840. godine.

U prošlosti su građeni klarineti u raznim veličinama i štimovima: A, B, C, Es, As itd. Danas se najviše koriste B i A klarineti, ređe Es, kao i bas-klarinet.
    

Među prvima u orkestru klarinet koriste francuski kompozitor Ramo (Rameau) i predstavnici manhajmske škole (K. ŠtamicK. Stamitz i drugi). Naročito ga je cenio i upotrebljavao Mocart (Mozart). Od njegovog vremena, klarinet se redovno nalazi u simfonijskom orkestru, a koristi se i kao solo instrument.

Iz moje škole
Učim klarinet I

DELOVI KLARINETA

  USNIK, ili tzv. pifla ili mundštik klarineta.
Najčešće se izrađuje od ebonita (vrste veštačke mase), ređe od stakla ili drveta.

  POKLOPAC USNIKA obično se izrađuje od metala (srebro ili nikl), plastike ili kože.

   TRŠČANI JEZIČAK, tzv. trska, kao što i sama reč kaže, izrađuje se od barske trske.

OBRUČ SA ZAVRTNJIMA, naziva se i poveznica ili mašinica. Pričvršćuje trsku za usnik. Izrađuje se od metala (srebro ili nikl) i plastike, a u novije vreme i od kože.

  BURENCE, pravi se od drveta, ređe od plastike. Oba kraja burenceta obavijena su metalnim obručima (srebro ili nikl).

   Telo klarineta čine dva dela:


    – GORNJE TELO, (napravljeno od drveta) sa rupicama i metalnim mehanizmom (srebro ili nikl) i

   – DONJE TELO, sa rupicama i metalnim mehanizmom, napravljeno od istog materijala kao  gornje telo.

  LEVAK, ili korpus, obično se pravi od drveta, ređe od plastike. Gornja i donja strana su obavijene metalnim obručima (srebro ili nikl).

Iz moje škole
Učim klarinet I

KUPOVINA KLARINETA

Prvi i osnovni savet je: ne kupujte klarinet dok se ne posavetujete sa nastavnikom. Vi ne znate koji štim i sistem klarineta (da li običan nemački ili Bemov francuski) vaš nastavnik zahteva i koliko dirki klarinet treba da ima.

Na lošem i neispravnom klarinetu ne mogu dasviraju dobro ni iskusni klarinetisti, a kamoli početnik.

Pri kupovini klarineta dobro je držati se izreke: ”Nisam toliko bogat da kupujem jevtine stvari”.

Najbolje je da početnik ima nov i kvalitetan instrument. Ovo bi mu mnogo olakšalo učenje.

Najpoznatije firme klarineta proizvode i najbolje klarinete. Najplemenitiji ton daju drveni klarineti. Plastični i bakelitni imaju tvrd i neprirodan zvuk.
  

Pri nastupu, znojenje prstiju je česta pojava. Usled znojenja prsti klizaju po dirkama. Zato proizvođači izrađuju klarinete sa niklovanim ili posrebrenim mehanizmom. Posrebren je, svakako, lepši, a i na njemu prsti manje klizaju.

 

Ako kupujete polovan instrument, takođe se konsultujte sa nastavnikom. Ovakav instrument može da ima dotrajalo drvo i dotrajali mehanizam. Može loše da štimuje, da bude naprsnut i dr.

 

Obavezno kupite nov usnik (iz higijenskih razloga) i od poznate firme (jer garantuje kvalitet), pa ćete lakše duvati i proizvesti lepši ton.

 

Najbolje trske proizvode najpoznatiji proizvođači.

Iz moje škole
Učim klarinet I

IZBOR TRSKE

Futrolice štite trske
od oštećenja

Trsku ne treba birati na kraju radnog dana, kada je prisutan umor usana (mišići i nervi) već petnaestak minuta posle usviravanja.

Na novu trsku se prilagođavamo i nju prilagođavamo nama (obično 3 do 4 dana).

Najbolje je izdvojiti 3 do 4 trske sličnog kvaliteta i koristiti ih naizmenično prilikom vežbanja – po dvadesetak minuta na svakoj. Svaku trsku na poleđini treba označiti nekim znakom da biste ih razlikovali.

Za 3 do 4 dana pokazaće se koja je trska najbolja. Naravno, za javne nastupe izdvojiti one najbolje.


Trska se nikada ne bira na sam dan nastupa! Nova trska nije pouzdana jer nije prošla sve opisane test-kontrole. Ona često može da ”otkaže” i bitno da umanji kvalitet javnog nastupa, i time upropasti sav trud koji je uložen da bi se naučilo delo.

Iz moje škole
Učim klarinet I